„U povijesnom razvoju tradicijskog graditeljstva ništa nije tako skladno i nenametljivo uklopljeno u prirodni krajolik kao što su to nekada bile vinogradarske klijeti, nanizane na hrptima brežuljaka – istaknuto je u katalogu izložbe – Bistra kaplja vrednija od zlata, koju je priredio varaždinski Gradski muzej u palači Herzer.
Posebno poglavlje u ovom informativnom i bogato ilustriranom katalogu posvećeno je upravo – tradicijskoj vinskoj arhitekturi i drvenim vinogradarskim klijetima, posebice vrijednom dijelu naše tradicijske graditeljske baštine. Klijeti su važan dio fizičkog, duhovnog i kulturnog identiteta ovoga kraja, kao mjesto društvene interakcije, napornog i predanog rada, ali i velikog veselja.
Zagorske klijeti, karakteristične za naše vinorodne krajeve, nekoć su služile kao spremište za vinogradarsku opremu i alat, za preradu grožđa, njegovanje i skladištenje vina, ali i za odmor ili pak zaklon vinogradarima.
Iako malih dimenzija, klijeti su bile važan dio svakodnevice ovdašnjih vinogradara. Gradili su ih od prirodnih materijala – kamena, drva, zemlje i slame, uglavnom sami seljaci, poučeni iskustvom i stoljetnom tradicijom. Konstrukcija tradicijskih klijeti kakve još uvijek nalazimo po našim bregima, bila je drvena, s malim drvenim prozorima i vratima. Zidovi su im građeni od pletera ili tesanih planjki, koji su premazivani ilovačom pomiješanom sa slamom te bojani vapnom.
Krov klijeti bio je pokriven slamom – škopom, koji je polako tijekom prošloga stoljeća istisnuo – crijep.
U pjesmi opjevane klijeti „škopom pokrite“ danas su tek rijetkost, davno su ih na našim vinorodnim brežuljcima zamijenile – vikendice, a stare su klijeti prepuštene zubu vremena i propadanju.
