Iako o neobičnom imenu Sračinca kruže mnoge, pa i posprdne priče, iza imena ovoga mjesta krije se zanimljiva, a slabo poznata povijesna epizoda koja moguće seže još u 13. stoljeće.
Uvriježeno je kako je Sračinec svoje ime dobio po – svrakama, pticama iz porodica vrana, koje su se u velikom broju gnijezdile na ravnicama uz rijeku Dravu, no, povijesni izvori ipak upućuju da Sračinec svoje ime vjerojatno duguje jednom slavnom viteškom redu – križarima.
Pripadnici ovoga katoličkog reda, koji je osnovan u Palestini krajem 12. stoljeća, u vrijeme Trećeg križarskog rata, kako bi skrbio o ranjenim i bolesnim križarskim ratnicima i brinuo o hodočasnicima u Svetu zemlju, u ove krajeve dolaze na poziv salzburškog ministerijala Friderika Ptujskog, kako bi kraj uz rijeku Dravu zaštitili od ugarskih provala.
Dodijeljeni su im veliki posjedi u okolici Velike Nedjelje kod Ormoža, koji su se prostirali sve do Dravskog Središča.
Vjerojatno je da su križari svoje posjede u to vrijeme imali i s druge strane rijeke Drave te da su i ovdje obavljali svoju redovničku službu.
Za razliku od vitezova templara, koji su na prsima imali crveni križ, križari su nosili dugi bijeli habit s crnim križem, preko kojeg su nosili crni plašt. Ta je crno – bijela kombinacija križara očito podsjećala na boje svrakinog perja, pa su u narodu prozvani – srakari.
S vremenom su to ime dobili i kmetovi koji su radili na križarskim posjedima.
Iako su od tih davnih vremena naselja s desne obale rijeke Drave potpuno uništena u turskim provalama tijekom 16. stoljeća, pa ponovo naseljena, sjećanje na redovnike s crnim križem ostalo je sakriveno u imenu – Sračinec.
