Ivan Krstitelj Ranger, svakako je najpoznatiji slikar hrvatskih pavlina, a njegove freske krase crkve i kapele i na području naše lokalne akcijske grupe.
Ovaj znameniti pavlin, koji je polovicu svog života proveo u pavlinskom samostanu u Lepoglavi, oslikao je priorovu sobu, ljetnu i zimsku blagovaonicu u lepoglavskom samostanu pavlina, svetište i pjevalište u lepoglavskoj pavlinskoj crkvi, kapelu svetog Ivana na Gorici, samostansku ljekarnu franjevačkog samostana u Varaždinu, kapelu Blažene Djevice Marije u župnoj crkvi svetog Martina u Donjoj Voći, kapelu svetog Jurja u Purgi i kapelu Marije Snježne u Kamenici.
No, o ovom, najuglednijem pavlinskom slikaru na području Hrvatske zapravo se malo zna. Rođen je 19. lipnja 1700. godine u austrijskom Tirolu, u Götzensu, zapadno od Innsbrucka, a kršten je istoga dana u obližnjoj župnoj crkvi Ivana Krstitelja u Axamsu.
Ovaj znameniti pavlinski redovnik zaređen je kao laik 1734. godine, iako je s pavlinima surađivao i ranije.
-O slikaru nam mnogo više govore njegova djela prema kojima je on u očima svojih suvremenika frater Joannes Ranger profesus natione Tyrolensis, Pictor insignis, et Religiosus optimus (“brat Ivan Ranger, zavjetovan, rodom Tirolac, znamenit slikar i odličan svećenik”), kako ga je ocijenio njegov subrat Nikola Benger, upisujući podatak o njegovoj smrti u rukopisnu lepoglavsku samostansku kroniku Synopsis historico-chronologica monasterii Lepoglavensis ordinis s Pauli I. Eremitae provinciae Croato Slavonicae. Zapis je, dakle, nastao u vrijeme kada su pavlini — poznavajući njegov raznolik, sveukupan i zaključen opus – već postali svjesnima da se njihov brat-laik Ivan Krstitelj Ranger može usporediti po vrsnoći svoje umjetnosti i bogatstvu tema s ostalim svojim suvremenicima, s kojima je, doduše, opredijelivši se za život u samostanu, imao sve manje doticaja. S druge pak strane te prividne izoliranosti, život u probranu intelektualnom društvu pavlinskih teologa, pisaca i profesora koji su djelovali na lepoglavskome fakultetu, podario je njegovu slikarstvu dublju misaonost zbog koje je, doduše tek nakon smrti, nazvan i znamenitim slikarom i odličnim svećenikom – istaknula je u radu – Slikar Ivan Krstitelj Ranger, naša ugledna povjesničarka umjetnosti Marija Mirković, koja je svoju plodnu istraživačku karijeru vezala upravo uz barokno slikarstvo sjeverozapadne Hrvatske, posebice, uz pavlinski slikarski krug i Ivana Rangera.
Kao ponizan i samozatajni redovnik Ivan Ranger nije potpisivao svoja remek-djela, a njegov je opus sačuvan tek djelomično.
No, sigurno je kako je mladi Ivan Krstitelj Ranger, 1731. godine, u vrijeme priorata Ivana Kolarića, oslikao lepoglavsku kapelu njihova zaštitnika sv. Ivana Krstitelja na Gorici u Lepoglavi. Marija Mirković istaknula je kako je „to po stilskim svojstvima najstarije sigurno Rangerovo sačuvano i datirano djelo u Hrvatskoj“.
Veliki pavlinski umjetnik umro je u Lepoglavi 27. siječnja 1753. godine.
