Ekstremne prirodne pojave bile su uzrok pravih katastrofa, a jedna takva pogodila je i vinički kraj u kasno proljeće 1823. godine.
Nakon obilne i razorne tuče 6. lipnja 1823. godine Vinicu je zadesila nova pošast – najezda skakavaca. Situacija je frapantno nalikovala biblijskoj priči o deset egipatskih zala, kojim je Jahve udario na Egipćane zbog odbijanja faraona da od sužanjstva oslobodi izraelski narod. Ogroman roj skakavaca zasjenio je toga dana sunce u cijelom viničkom kraju, a nebrojeni skakavci nesmiljeno su brstili ljetinu i stanovništvo doveli na rub gladi. Neki su u toj pošasti vidjeli Božju kaznu, čak i najavu Sudnjega dana, pa se je tadašnji vinički župnik Mirko Vojskec utjecao Majci Božjoj da njegove župljane oslobodi strašne pošasti. U Župnoj spomenici navedeno je da je te godine u srpnju organizirano i prvo zavjetno hodočašće Blaženoj Djevici Mariji Jeruzalemskoj na Trškom vrhu kraj Krapine. Od tada, svake godine u srpnju, već više od dva stoljeća, Viničanci hodočaste u ovo, jedno od najljepših baroknih svetišta u našoj zemlji, kako bi Majci Božjoj zahvalili što ih je izbavila od velike pogibelji.
Pošast koja je pogodila Vinicu uzrokovao je skakavac selac (Locusta migratoria) koji formira rojeve gigantskih dimenzija, od kojih neki okupljaju i više milijardi jedinki na površini većoj od 12 četvornih kilometara. Nošeni vjetrom, ovi su se rojevi širili iz Male Azije do Panonske nizine, obično u sušnom razdoblju oko žetve, tijekom srpnja i kolovoza.
Najezde skakavaca, kakva je pogodila Vinicu, bile su osobito česte u 5. i 9. stoljeću te od početka 14. do početka 16. stoljeća, kada ova vrsta skakavaca gotovo potpuno nestaje na području Srednje Europe.
-No, između 1690. i 1694. značajni rojevi ponovno su migrirali od Mađarske, proširivši se 1693. godine središnjom Njemačkom, Poljskom i Češkom, a neke su jedinke dospjele čak do Britanskog otočja. O najezdi skakavaca 1782. godine u Varaždinu piše i Ladislav Ebner, koji navodi da su „skakavci poput oblaka zasjenili sunce, a gdje su navalili nestalo je trave, biljaka, stabljika i krošnji drveća. Od 18. stoljeća do danas invazije skakavaca više nisu pošasti, nego samo legende – napisala je o ovoj zanimljivoj povijesnoj temi Jelena Rančić, viša kustosica u Gradskom muzeju Varaždin, i upozorila kako bi zbog klimatskih promjena i sve blažih zima, „crni oblaci ovih, u narodu nazvanih glasnika Božjega gnjeva“ ponovo mogli stići i do naših krajeva.
