Bespovratnim sredstvima koja mu je dodijelila Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad na natječaju za provedbu Tipa operacije 6.3. – Poticanje i unapređenje poljoprivredne proizvodnje, Josip Huhoja je kupio pčelarski pribor i mali rabljeni traktor.
Ovaj proizvođač meda na svom imanju koje se nalazi u čistoj i netaknutoj prirodi parka prirode Trakošćan, sada ima stotinjak košnica, a pčelarstvom se bavi više od trideset godina, nastavljajući tako obiteljsku tradiciju.
-Do nedavno sam pčelario i s većim brojem košnica, med sam vrcao i više puta godišnje, jer je nekada pčelarstvo bio solidan dopunski posao. No, u novije vrijeme, nažalost, bavljenje pčelarstvom postalo je neprofitabilno. Zbog drastičnih klimatskih promjena i nelojalne konkurencije uvoznog meda sumnjivog porijekla iz trećih zemalja ozbiljnije bavljenje pčelarstvom postalo je gotovo pa neisplativo. Drastično je poskupio i sav repromaterijal, svi ulazni troškovi domaćim pčelarima su jako visoki i mi naprosto ne možemo biti cijenom konkurentni uvoznim mješavinama koje se u trgovačkim lancima nude po dampinškim cijenama. Med koji proizvedem prodajem na kućnom pragu, uglavnom svojim stalnim kupcima koji prepoznaju i cijene kvalitetu moga meda. Ovisno od godine u ponudi imam cvjetni, bagremov med, kestenov med koji se preklapa s lipom, te ponekad i šumski med – medljikovac. No, kupovna moć ljudi je slaba, pa si mnogi na žalost, ne mogu priuštiti domaći kvalitetni med osim kada su prehlađeni. Plasman meda je postao veliki problem za sve proizvođače meda u Europskoj uniji. Stoga i ne čudi da su se nedavnim protestima poljoprivrednika u Europskoj uniji pridružili i proizvođači meda. Svi na velika usta ponavljamo „kako je pčela najvažniji oprašivač bez koje neće biti hrane“ a poduzima se vrlo malo na očuvanju pčelinjeg fonda. Dakle, činjenica je kako mi pčelari obavljamo društveno koristan posao od javnog interesa i za voćare i vinogradare, za svu bioraznolikost. Međutim, što se tiče poticaja tu smo u odnosu na sve druge djelatnosti u puno nepovoljnijem položaju. Krajnje je vrijeme da se politika poticaja naše države i Europske unije promijeni, ukoliko želimo sačuvati pčele, proizvodnju prirodnog meda ali i kompletan biljni svijet – upozorio je Josip Huhoja.
Pčelari su najpogođeniji klimatskim promjenama
Uz problem nekontroliranog uvoza patvorenog meda, ponajprije iz Kine, domaći pčelari suočeni su i s posljedicama klimatskih promjena.
– Mislim da su upravo proizvođači meda najteže pogođeni ekstremnim klimatskim promjenama. Osobito se to odnosi na krajeve u općini Bednja koja je u posljednje vrijeme najhladnije mjesto u Hrvatskoj, pa imamo česte mrazeve. Lani u svibnju, kada je bilo vrijeme paše bagrema, zbog mraza sam morao prihranjivati svoje pčele, što je na tako veliki broj košnica ogromni izdatak. Te godine nisam pokrio ni osnovne troškove, a kamoli da sam nešto zaradio. Možda je nešto lakše selećim pčelarima, nego nama koji imamo stacionarne pčelinjake, no i jedni i drugi smo u nezavidnoj situaciji. Sve više pčelara smanjuje broj košnica, prelazi u hobi pčelare ili posve napušta taj posao. Između ostalog, veliki je problem za kupce i to što na deklaraciji ne treba biti istaknut omjer meda proizvedenog u Europskoj uniji i onog uvezenog iz trećih zemalja. Pogotovo kineski proizvođači su jako umješni u patvorenju, pa je teško i skupo ustanoviti da je med patvoren. Domaće proizvođače meda se strogo kontrolira, moramo voditi razne evidencije, naprosto nismo u istoj poziciji – istaknuo je ovaj pčelar iz Pleša kraj Trakošćana.
U LAG-u su bili izuzetno korektni i profesionalni
U takvim uvjetima Josip Huhoja bi teško namaknuo sredstva za kupnju pčelarskog pribora da nije bilo natječaja Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad na kojem je dobio bespovratna sredstva za unapređenje proizvodnje na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
– Uz moje velike prethodne investicije za kupnju zemljišta, stotinjak košnica, izgradnju pčelarskog objekta i svih drugih ulaganja, prihodima od pčelarstva teško bih namaknuo sredstva za kupnju preostalog pčelarskog pribora da nije bilo Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad. Pratio sam rad i aktivnosti LAG-a Sjeverozapad, pa sam se odlučio prijaviti na njihov natječaj. Do tada se nisam prijavljivao na natječaje, no, odlučio sam pokušati. Sam sam izradio poslovni plan i prošao sam na natječaju. Novcem koji sam dobio od LAG-a kupio sam suvremeniju vrcaljku za med, stol za otklapanje saća i drugi pčelarski pribor, a kupio sam i mali rabljeni traktor za malčiranje, jer oko pčelinjaka imam nekih pet tisuća kvadrata livade koje treba redovno održavati. Dio sredstava koje sam dobio utrošio sam i na adaptaciju prostora za
pakiranje i skladištenje meda. S LAG-om Sjeverozapad sam imao korektnu suradnju, dečki su stvarno vrh, bili su izuzetno korektni i profesionalni, pa je cijeli natječaj proveden bez problema. No, okolnosti mi nisu išle na ruku. Poslovni plan sam napisao 2021. godine, a sve cijene su u međuvremenu eksplodirale. Na isplatu druge rate čekao sam 4 godine, pa je inflacija jako obezvrijedila sredstva koja sam dobio od LAG-a. Bilo je to i vrijeme pandemije korone, bilo je jako teško pronaći rabljeni traktor kakav mi je trebao. Ne bih želio biti nezahvalan, taj mi je novac od LAG-a bio jako koristan, ali okolnosti su jako umanjile moje zadovoljstvo. No, zarada sigurno nije motiv za bavljenje ovim poslom. Bez ljubavi, velikog znanja i rada ne možeš raditi ovaj plemeniti posao – poručio je ovaj pčelar iz Pleša.
