Najbogatije paleontološko nalazište južne Europe

Tek nekoliko kilometara od spilje Vindije nalazi se jedno od najbogatijih paleontoloških nalazišta južne Europe, a svakako najbogatije u Hrvatskoj – Mačkova spilja, u kojoj su otkriveni ostaci čak 138 vrsta i podvrsta životinja.

Među njima su spiljski lav, pećinski medvjed, hijena, leopard, bizon, divokoza, kozorog i mnoge druge životinjske vrste koje su nekoć živjele na ovom području. Izučavanjem njihovih skeletnih ostataka i izmjena raznih grupa životinja u slojevima spilje, paleontolozi su došli do vrijednih saznanja o klimatskoj i faunističkoj prošlosti, o zatopljenjima i zahlađenjima, poplavama i sušama, razdobljima blagostanja i oskudice.

Mačkova spilja nalazi se na istočnom dijelu Ravne gore, u kanjonu Velike Sutinske, na zapadnoj strani brda Plat, a u razdoblju pleistocena, kad je spilja nastajala, veliki utjecaj na njenu genezu imao je potok Žarovnica, koji je tada tekao na razini spilje, dok se kasnije spustio znatno niže i tako formirao kanjon – Veliku Sutinsku.

Iznimno arheološko i paleontološko značenje Mačkove špilje ili Velike pećine kod Velikog Goranca, prvi je znanstveno utvrdio naš cijenjeni arheolog Stjepan Vuković, nekadašnji kustos varaždinskoga Gradskog muzeja. Nakon dugogodišnjih priprema, 1957. godine, akademik Mirko Malez započinje sustavna iskopavanja, koja su s prekidima trajala do 1970. godine.

Ovim je stručno – znanstvenim istraživanjima utvrđeno kako je spilja služila kao prebivalište našim precima tijekom pleistocena i ranog holocena, a zahvaljujući brojnim nalazima Mačkova špilja je prepoznata kao važno prethistorijsko nalazište ovoga dijela Europe.

Skip to content