Golemo samostansko gospodarstvo

Pavlinski samostan u Lepoglavi važno je mjesto hrvatske kulture. Lepoglavski pavlini stvorili su mnoga iznimna umjetnička djela i bili «predstavnici naše prosvjete». Njihovo uzorno organizirano samostansko gospodarstvo omogućavalo je umjetnički i znanstveni rad pavlinskih redovnika.

– Naokolo Lepoglave prostiralo se golemo samostansko gospodarstvo, koje se sastojalo od silnih površina šuma, vinograda, oranica i livada. Sve su to redovnici držali u najboljem redu. Sav njihov posjed bio je za ono doba u svakom pogledu uzoran – napisao je Stanko Rac u Hrvatskoj straži, opisujući gospodarski život pavlinskog samostana u Lepoglavi.

Pavlini su imali više mlinova, timarili su «mnogo blaga i gojili ribe u više ribnjaka», izgradili su vlastiti vodovod i svom samostanu osigurali svježu i zdravu vodu, razvili su živu gospodarsku aktivnost koja je «služila narodu iz cijele daleke i prostrane okolice, sve do Ivanca». Gospodarski uspjeh donio je «pravo blagostanje, što se opažalo na sve strane – navodi se u jednom urbariju iz 1725. godine, čiji dio prenosi Kamilo Dočkal u Povijesti pavlinskog samostana Blažene Djevice Marije.

Uspjeh samostana ogledao se i u izvrsnim ostvarenjima redovnika koji su se bavili «umjetnim obrtima». Lepoglavski spisi spominju tako «svu silu pavlina – kipara, klesara, slikara, stolara, urara, krojača i drugih majstora», koji su nam ostavili kulturno blago iznimne vrijednosti.

Skip to content