Anketa

Vodite li Evidenciju o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda, ako da na koji način?

  • Vodim putem obrazaca na papiru (33%, 2 glasova)
  • Vodim u tablicama na računalu (17%, 1 glasova)
  • Vodim putem specijalizirane aplikacije (17%, 1 glasova)
  • Ne vodim evidenciju, ali bih trebao (17%, 1 glasova)
  • Ne vodim evidenciju, jer nisam obavezan (17%, 1 glasova)

Ukupno glasova: 6
Arhiva anketa

Loading ... Loading ...

Video

Agro prognoza

VrijemeTrenutno u Lepoglavi
Temperatura zraka: ∼ 3℃
Tlak zraka: ∼ 1012hPa
Relativna vlažnost: ∼ 77%
Naoblaka: Bez naoblake
Više na Klima.hr

Vijest

Visoka vrijednost lijepog kućnog obrta

Objavljeno:
Fotografija članka: Visoka vrijednost lijepog kućnog obrta

Lepoglavska čipka, glasovita čipka na batiće koja je uvrštena na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta, još je jedno iznimno vrijedno naslijeđe lepoglavskih pavlina, koja svojom univerzalnom ljepotom oduševljava svijet već gotovo stotinu godina.

Hrvatsko jedinstvo tako primjerice, 1939. godine, piše da je „lepoglavska čipka dobro poznata u granicama naše države, a već je počela prodirati i preko tih granica, čak i preko evropskog kontinenta“.

-Ne mogu se točno ustanoviti prvi počeci čipkarstva u ovome kraju, no možemo predmnijevati da oni datiraju još iz doba naših slavnih pavlina. Izradba čipke bila je u ono doba sasvim primitivna. Jastuk, na kome su žene radile, napunile bi slamom ili pilovinom, a mjesto gumbašnice zabole su trnje i pomoću batića pravile obične čipke. Da te čipke nisu pale u zaborav možemo u prvom redu zahvaliti Zlati pl. Šuflaj, koja je služila kao učiteljica na pučkoj školi u Lepoglavi pri je svjetskoga rata. Ona je prikupljala motive i sama sastavljala razne oblike i nacrte. No, još prije nje održala je u Lepoglavi tečaj za čipkarstvo gđa Pajer. Gđa Šuflaj upozoravala je javnost na vrijednost ovoga lijepog kućnog obrta, pa je time ponukala Komoru za trgovinu, obrt i industriju u Zagrebu, da je 15. XII. 1930. g. otvorila prvi čipkarski tečaj u Lepoglavi. Godine 1935.g. prijetila je opasnost za daljnji opstanak toga tečaja, jer se komora podijelila. Zauzimanjem direktora Muzeja za umjetnost i umjetnički obrt prof. Vladimira Tkalčića preuzela je brigu nad tečajem banska uprava. Za banovanja Viktora Ružića sagrađena je moderna jednokatna zgrada u kojoj se danas nalazi Obrtna čipkarska škola. Od 1931. g. tečaj samostalno vodi i sastavlja nacrte stručna učiteljica gđa. Danica Broessler. Koliko koristi ima od izrade tih čipaka ovaj najbjedniji dio Hrvatskoga Zagorja možemo da vidimo po tome što je u prošloj proračunskoj godini isplaćeno polaznicama škole preko 120.000 dinara. Mnoge žene rade po čitav dan na polju ili u vinogradu, ali na večer, iako umorne od teška rada, uzimlju batiće u žuljevite i ispucane ruke da prave čipku, tanku poput paučine. Što će, moraju da kod kuće prehrane po nekoliko sitnih i krupnijih ustiju, kada komadić polja dade tako malo kruha – istaknut je gospodarski značaj čipke za lepoglavski kraj u godinama pred Drugi svjetski rat.

 

No, u lijepo ilustriranom tekstu u Hrvatskom jedinstvu naglašena je i visoka estetska vrijednost lepoglavske čipke i njenih stiliziranih baroknih i geometrijskih motiva.

-Tko vidi tu čipku, ne može gotovo ni da vjeruje da ju je pravila ruka crna i izmučena, koja je prije toga radila i najteže poslove. Ovdje se vidi koliko naš seljački narod posjeduje vitalne energije, a uz to i umjetnički instinkt, koji dolazi do punog izražaja baš kod izradbe lepoglavskih čipaka – pisalo je u ovoj pohvali ljepote lepoglavske čipke 1939. godine, kojoj su već dodijeljena i vrijedna međunarodna priznanja – zlatna medalja u Parizu 1937. godine, te brončana medalja u Berlinu 1939.

Hrvatsko jedinstvo najavljuje da će se za 160 polaznica čipkarske škole u Lepoglavi uskoro otvoriti i „školska kuhinja, a prvi ručak bit će u utorak poslije Uskrsa“.

-I nadalje će se izrađivati čipke po uzorcima naše narodne ornamentike. Čipkarskoj školi će i u buduće ostati glavna zadaća da ovom bijednom seljačkom narodu dade što bolju zaradu, a ljubiteljima, lijepe čipke što savršeniju čipku. Zato svatko, tko dođe u Lepoglavu, neka kupi barem kakvu i malu čipku, jer time neposredno potpomaže najsiromašniji dio našeg ubavog Zagorja – pozvalo je svoje čitatelje Hrvatsko jedinstvo 1939. godine.

 

Sviđa vam se članak?
Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Podijeli s prijateljima na mrežiTwitaj s prijateljima na mrežiPodijeli s poslovnjacimaDodaj + na mrežiPošalji na email

Korisne poveznice

Web stranica Ministarstva poljoprivrede Republika Hrvatska Web stranica agencije za plaćanja u poljoprovredi, ratarstvu i ruralnom razvoju Web stranice Ruralnog razvoja Web stranice Hrvatske mreže za ruralni razvoj Web stranice Savjetodavne službe Web stranice Strukturnih i investicijskih fondova EU