Anketa

Vodite li Evidenciju o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda, ako da na koji način?

  • Vodim putem obrazaca na papiru (33%, 2 glasova)
  • Vodim u tablicama na računalu (17%, 1 glasova)
  • Vodim putem specijalizirane aplikacije (17%, 1 glasova)
  • Ne vodim evidenciju, ali bih trebao (17%, 1 glasova)
  • Ne vodim evidenciju, jer nisam obavezan (17%, 1 glasova)

Ukupno glasova: 6
Arhiva anketa

Loading ... Loading ...

Video

Agro prognoza

VrijemeTrenutno u Lepoglavi
Temperatura zraka: ∼ 3℃
Tlak zraka: ∼ 1012hPa
Relativna vlažnost: ∼ 80%
Naoblaka: Bez naoblake
Više na Klima.hr

Vijest

Usred zeleni i cvijeća sladak mora biti počinak

Objavljeno:
Fotografija članka: Usred zeleni i cvijeća sladak mora biti počinak

Generacije Varaždinaca već su više od stoljeća s pravom ponosne na svoje prekrasno groblje, kakvim se može pohvaliti malo europskih gradova. Još početkom 20. stoljeća varaždinske su novine pisale da ovdje „i siromak i bogataš čini što može da izkiti grobove svojih milih cvijećem i zeleni“.

No, Varaždinci isprva nisu bili oduševljeni svojim novim grobljem, jamrali su da je daleko od grada, a nisu bili zadovoljni ni njegovim uređenjem.

– Groblje bijaše u to vrijeme silno neuredno i neugledno. Putovi po groblju bijahu uski, grobovi u slabom redu, kojekako smješteni, a označeni najvećim dijelom drvenim križevima – pisao je o prvim godinama danas slavnog varaždinskog groblja prof. Krešimir Filić.

Grobljem su isprva upravljali crkveni starješine, koji mu nisu posvećivali veliku brigu pa je Gradsko vijeće 1860. godine za prvog upravitelja groblja postavilo Josipa Matušina, dotadašnjeg varaždinskog krčmara. Matušin je prvi počeo uređivati groblje na kojem su bili samo uski puteljci, bez drveća i ukrasnog grmlja. On je odlučio proširiti glavni put od mrtvačnice do kapelice Oršić, za što je trebalo odstraniti cijeli red grobova, što je izazvalo velike proteste građana. Matušin je tako stvorio današnju Glavnu aleju i poprečni Križni put, uz koje je zasadio drvored divljih kestenova i prvo ukrasno grmlje.

Nakon njegove smrti 1882. godine naslijedio ga je na mjestu upravitelja groblja varaždinski klesar Stjepan Haller, koji je oženio Matušinovu udovicu i posvojio njenu djecu. Stjepan Haller nastavlja s uređenjem groblja. Sadi novo drveće među kojima i nekoliko tuja.

Stjepana Hallera nasljeđuje na mjestu upravitelja groblja njegov posinak Herman. Zanimljivo je da je Herman počeo prvo učiti za brijača. No, kako su brijači u to doba vadili i zube, Herman koji nije mogao vidjeti krv odlučio se za krojački zanat kojega je i završio. Dok je kao krojački kalfa putovao Europom počeo se zanimati za vrtove i parkove austrijskih i njemačkih gradova koji su bili uređeni po uzoru na versajsku vrtnu arhitekturu.

Tako je Herman Haller 1905. godine počeo uređivati varaždinsko groblje, pa prvih 70 tuja kupuje u Grazu na kredit i vlastitim novcem.

-Pod nježnom ovom njegom se varaždinsko groblje pretvorilo u prijatan cvietnjak te i onoga, koji nije ovdje rodjen, kad prvi put udje ovamo, saletit će misao: Tu sried zeleni i cvieća sladak mora biti počinak! – pisale su novine nakon što je Haller uspio ostvariti svoju zamisao o varaždinskom groblju kao brižno njegovanom parku.
Varaždinsko groblje zaštićeno je još 1966. godine kao spomenik prirode.

 

 

 

Sviđa vam se članak?
Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Podijeli s prijateljima na mrežiTwitaj s prijateljima na mrežiPodijeli s poslovnjacimaDodaj + na mrežiPošalji na email

Korisne poveznice

Web stranica Ministarstva poljoprivrede Republika Hrvatska Web stranica agencije za plaćanja u poljoprovredi, ratarstvu i ruralnom razvoju Web stranice Ruralnog razvoja Web stranice Hrvatske mreže za ruralni razvoj Web stranice Savjetodavne službe Web stranice Strukturnih i investicijskih fondova EU