Anketa

Vodite li Evidenciju o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda, ako da na koji način?

  • Vodim putem obrazaca na papiru (33%, 2 glasova)
  • Vodim u tablicama na računalu (17%, 1 glasova)
  • Vodim putem specijalizirane aplikacije (17%, 1 glasova)
  • Ne vodim evidenciju, ali bih trebao (17%, 1 glasova)
  • Ne vodim evidenciju, jer nisam obavezan (17%, 1 glasova)

Ukupno glasova: 6
Arhiva anketa

Loading ... Loading ...

Video

Agro prognoza

VrijemeTrenutno u Lepoglavi
Temperatura zraka: ∼ 3℃
Tlak zraka: ∼ 1012hPa
Relativna vlažnost: ∼ 77%
Naoblaka: Bez naoblake
Više na Klima.hr

Vijest

Velika svađa štajerskih majstora zbog oltara franjevačke crkve

Objavljeno:
Fotografija članka: Velika svađa štajerskih majstora zbog oltara franjevačke crkve

Među oltarima varaždinskih crkava nedavno obnovljen glavni oltar svetog Ivana Krstitelja u franjevačkoj crkvi na posebnom je glasu po ljepoti i umjetničkoj izvedbi, kao jedan od najljepših baroknih oltara u Hrvatskoj.

Franjevci su u Varaždin stigli još sredinom 13. stoljeća, a nakon velikog požara 1580. godine, u kojem je uništena i franjevačka crkva, franjevci su ostali s narodom te su, vjerničkim prilozima, započeli graditi novu crkvu i obnavljati samostan.

-Franjevci su taj žrtvenik s kipovima dali izradjivati u Mariboru. Kad je taj bio postavljen, prema obećanju, franjevci su poslali majstorima jednoga utovljenoga vola. Dvojici Štajeraca, koji su toga vola iz Varaždina dognali u Maribor, izplatili su franjevci 1 forint i 15 groša – pisao je Slovenac, dr. Franjo Kovačić u Časopisu za zgodovino in narodopisje.

On je objelodanio i zanimljive podatke o izradi ovoga žrtvenika i štajerskim majstorima koji su ga izradili u Mariboru.

-Moglo bi se uztvrditi da su taj žrtvenik izradjivali majstori Herman Süllt i Simon Matija. Süllt je naime, odmah poslije izradbe oltara počeo izradjivati ormare za franjevačku sakristiju, dok je Simon g. 1704. izradio klupe. Spomenuti Süllt je g. 1705. postavio i pod u sakristiji. Njega je kod izradbe ormara stigla težka nesreća: u času, kad je svoj posao gotovo dovršio, dana 21. kolovoza 1700. uništila je vatra to njegovo djelo, kojom prigodom je postradao i grad Maribor. Poslije ove nesreće nije Sülltu preostalo drugo, nego da se ponovno lati posla oko izradbe ormara za franjevačku sakristiju, koji je posao doista dovršio 28. veljače 1701. Franjevci su bili s ovim Sülltovim djelom tako zadovoljni da su mu iznad pogodjene svote nadoplatili još 60 forinti, i tako mu na taj način nekako nadomjestili štetu, koju je majstoru nanesao požar – pisao je dr. Kovačić o nevoljama koje su pratile štajerske majstore koji su izrađivali oltar franjevačke crkve.

No, požar u Mariboru nije bila jedina neprilika koja je zadesila vješte majstore, pa je izrada glavnoga oltara varaždinske franjevačke crkve čak morala biti prekinuta zbog razmirica o čijim uzrocima šute povijesni izvori.

-Zanimljivo je da se je i kod izradbe velikog oltara dogodila neprilika: majstori su se, naime, odjedared usred posla posvadili tako da je zbog toga zapeo daljnji rad. Nije preostalo drugo, nego što hitnije posredovanje medju zavadjenim majstorima. U to ime uputio se u Maribor gvardijan s vicesindikom franjevačkog samostana. Ovima je pošlo za rukom zavadjene majstore izmiriti, na što oni prihvatiše posao. Prve dielove oltara dovezoše u Varaždin dravski splavari dana 23. rujna i 4. studenoga g. 1699. Za svoj prevoz dobili su svaki put 9 forinti. Ostale dielove oltara dovezli su ponovno splavari, ali tek 30. kolovoza 1700. Poslije toga došla su u Varaždin dva majstora da dielove oltara slože i podignu. Za taj posao dobili su oni 4 forinta, a 3 forinta i 10 groša za željezo. Čitava izgradnja ovog golemog oltara u franjevačkoj crkvi zapadala je u svemu 1770 forinti i 10 groša – ostalo je zabilježeno u povijesnim knjigama.

Kiparski radovi na velikim skulpturama svetaca -Ane, Joakima, Elizabete, Zaharija, Petra i Pavla, pripisuju se mariborskom kiparu Franji Krištofu Reissu, koji ovim ciklusom ostvaruje remek-djela svoga kasnijeg razdoblja. Izvorna oltarna pala, naručena u Beču od Bernarda Weiterena, nije se očuvala, a današnju je 1857. godine naslikao Johan Beyer iz Graza.

Glavni oltar u crkvi varaždinskih franjevaca, veličanstveno djelo koje spaja marijanski, kristološki i franjevački ikonografski ciklus, tako je već više od tri stoljeća na ponos Varaždinu i Varaždincima.

 

Sviđa vam se članak?
Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Podijeli s prijateljima na mrežiTwitaj s prijateljima na mrežiPodijeli s poslovnjacimaDodaj + na mrežiPošalji na email

Korisne poveznice

Web stranica Ministarstva poljoprivrede Republika Hrvatska Web stranica agencije za plaćanja u poljoprovredi, ratarstvu i ruralnom razvoju Web stranice Ruralnog razvoja Web stranice Hrvatske mreže za ruralni razvoj Web stranice Savjetodavne službe Web stranice Strukturnih i investicijskih fondova EU