Anketa

Vodite li Evidenciju o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda, ako da na koji način?

  • Vodim putem obrazaca na papiru (33%, 2 glasova)
  • Vodim u tablicama na računalu (17%, 1 glasova)
  • Vodim putem specijalizirane aplikacije (17%, 1 glasova)
  • Ne vodim evidenciju, ali bih trebao (17%, 1 glasova)
  • Ne vodim evidenciju, jer nisam obavezan (17%, 1 glasova)

Ukupno glasova: 6
Arhiva anketa

Loading ... Loading ...

Video

Agro prognoza

VrijemeTrenutno u Lepoglavi
Temperatura zraka: ∼ 3℃
Tlak zraka: ∼ 1012hPa
Relativna vlažnost: ∼ 80%
Naoblaka: Bez naoblake
Više na Klima.hr

Vijest

Slavni poziv – hajd’mo u Varaždin

Objavljeno:
Fotografija članka: Slavni poziv – hajd’mo u Varaždin

Nitko u cijeloj povijesti Varaždina nije učinio toliko za njegovu promociju u svijetu kao što je to uspjelo mađarskom skladatelju Emmerichu Kalmanu, slavnim pozivom – Hajd’mo u Varaždin, u glasovitoj opereti Grofica Marica.
Nakon bečke, trijumfalne premijere Grofice Marice u Theater an der Wien, 28. veljače 1924. godine, koja je doživjela frenetičan pljesak oduševljene publike, „odjednom je cijeli svijet znao za Varaždin“.

Neki su Varaždinci smatrali kako se Varaždin u libretu slavne operete našao slučajno, budući da se najpoznatiji stih planetarno popularne Grofice Marice – Komm mit nach Varasdin, savršeno rimuje s bojom mađarske zastave – Weiss, Rot, Grün, pa su baš ime – Varaždin, njegovi libretisti iskoristili bez nekog posebnog i dubljeg povoda.

No, Stefan Frey u biografiji slavnog kompozitora – Laughter Under Tears (Smijeh uza suze), otkriva kako to nipošto nije bilo slučajno. Naime, majka slavnog kompozitora bila je rođena – Varaždinka.

Njegova majka Paula Koppstein, rođena Singer, rodila se u varaždinskoj židovskoj obitelji 29. lipnja 1853. godine. Njen otac Ignac Singer bio je trgovac suknenom i kratkom robom, a o njenom odgoju posebno se skrbila njena majka – Rozalia, sve dok joj kći nije otišla na školovanje u Graz. Već u roditeljskoj kući u Varaždinu Paula Singer se zaljubila u glazbu i naučila solidno svirati klavir.

Udala se za veletrgovca Karolyja Koppsteina, budimpeštanskog trgovca iz poznate židovske obitelji koja je dala niz uglednih rabina i učitelja. Karoly Koppstein se iz Budimpešte preselio u Siofok, gdje je na Blatnom jezeru vodio mali pansion, u kojem su ljeta provodili i poznati peštanski glazbenici.

U Siofoku se 24. listopada 1882. godine rodio Imre Koppstein, kao treće dijete u obitelji. Imao je dvije starije sestre – Vilmu i Belu, te tri mlađe – Rozsi, Milike i Ilonu, od kojih je za glazbu bila posebno nadarena najstarija Vilma, koja je svakodnevno marljivo svirala klavir. Mali Emmerich, skutren ispod njenoga klavira, satima je upijao svaki ton, pa je primjerice već kao četverogodišnjak napamet znao slavnu – Drugu mađarsku rapsodiju, Franza Liszta, i to od prve do posljednje note. Njegov izniman glazbeni talent uočili su i poznati peštanski glazbenici koji su ljeta provodili u pansionu njegovog oca na Blatnom jezeru. Kalman u Siofoku uči klavir, zanimaju ga knjige, na obali Balatona i okolnim pustama provodi sretno djetinjstvo sve do desete godine, kada odlazi na školovanje u evangeličku školu u Budimpešti, gdje, kao i mnogi drugi židovski mladići, prezime Koppstein mijenja u – Kalman. Oduševljavaju ga Wagnerova operna djela, Robert Schumann postaje njegov idol.

„Sveta glazba“ kao životni poziv

No, sretni dani Emmericha Kalmana završili su već 1896. godine. Njegov je otac bio prisiljen proglasiti bankrot, njegov pansion odlazi na bubanj, Kalmani ostaju bez prihoda i obitelj seli u mali stan u Budimpešti, a mladi Kalman odlučuje kako će upravo „sveta glazba“ biti njegov životni poziv, koja će ga „spasiti od zle sudbine i propasti“.

Stefan Frey u Kalmanovoj biografiji, navodeći epizodu s očevim bankrotom, kojem je prethodilo bezbrižno ljeto na pusti, ističe kako upravo na tom kontrastu smijeha i suza, počivaju slavne operete velikog Majstora melankolije, posebice njegova najslavnija opereta – Grofica Marica.

Upravo je najpoznatija Kalmanova opereta i najosobnije Kalmanovo djelo, prepuno autobiografskih detalja i nostalgičnih uspomena koje od mađarske puste sežu sve do Varaždina, rodnoga grada njegove majke. Stefan Frey primjerice, tvrdi kako se u liku osiromašenog grofa Tassila zapravo skriva njegov bankrotirani otac, a Tassilo, koji želi zaraditi za sestrin miraz, može se povezati i s Kalmanovom odgovornošću prema vlastitim sestrama.

Velike emocije i puno romantike

Njegova je poetika bila nenadmašna, baš sve njegove operete doživjele su uspjeh, no Grofica Marica, koju je skladao u mondenom Bad Ischlu, doživjela je trijumf. Recept za uspjeh bio je naizgled jednostavan – Trebam jednostavnu priču iz koje izvire glazba, velike emocije, kontrastne efekte, puno boje i sjaja, puno ljubavi i romantike – rekao je veliki majstor operete u intervjuu za magazin Die Bühne krajem 1924. godine.
Snažne emocije bile su stalni pratitelj velikog skladatelja za cijeloga života, tijekom kojeg je vjerno čuvao uspomenu na svoju majku i njen rodni Varaždin, kojeg je proslavio u jednoj od najpopularnijih opereta svih vremena.

 

Sviđa vam se članak?
Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Podijeli s prijateljima na mrežiTwitaj s prijateljima na mrežiPodijeli s poslovnjacimaDodaj + na mrežiPošalji na email

Korisne poveznice

Web stranica Ministarstva poljoprivrede Republika Hrvatska Web stranica agencije za plaćanja u poljoprovredi, ratarstvu i ruralnom razvoju Web stranice Ruralnog razvoja Web stranice Hrvatske mreže za ruralni razvoj Web stranice Savjetodavne službe Web stranice Strukturnih i investicijskih fondova EU