Anketa

Vodite li Evidenciju o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda, ako da na koji način?

  • Vodim putem obrazaca na papiru (33%, 2 glasova)
  • Vodim u tablicama na računalu (17%, 1 glasova)
  • Vodim putem specijalizirane aplikacije (17%, 1 glasova)
  • Ne vodim evidenciju, ali bih trebao (17%, 1 glasova)
  • Ne vodim evidenciju, jer nisam obavezan (17%, 1 glasova)

Ukupno glasova: 6
Arhiva anketa

Loading ... Loading ...

Video

Agro prognoza

VrijemeTrenutno u Lepoglavi
Temperatura zraka: ∼ 3℃
Tlak zraka: ∼ 1012hPa
Relativna vlažnost: ∼ 80%
Naoblaka: Bez naoblake
Više na Klima.hr

Vijest

Ponosna Ivančica je temeljac kamen na kojem počiva Zagorje

Objavljeno:
Fotografija članka: Ponosna Ivančica je temeljac kamen na kojem počiva Zagorje

– Od gora koje okružuju i ukrašuju našu prostranu varaždinsku ravnicu, ponajjače se ističe tamno-modri masiv Ivančice, ne samo dužinom svoga bila, već i svojim markantno ocrtanim vrhovima. Kad bi uslijed kakovih katastrofalnih unutarnjih snaga zemlje nestalo s površine ovo gorje, čitava bi krajina našega Zagorja izgubila sav svoj čar – pisao je varaždinski učitelj Lujo Pihler o gori Ivančici.

Pihler u Varaždinskim novostima 1932. godine čitateljima prikazuje „ jezgru i sastav ove naše planine te njezinih ogranaka kao jednog teritorija, kako bi se što bolje shvatila njezina uloga u geografsko-historijskom i estetskom svijetlu“.

– Ivančica (ili Ivanščica) prostire se jugozapadno od Varaždina izmedju Bednje i Krapine te Novog Marofa i Velikog Potoka kod Veternice. Dok dužina Ivančice iznaša oko 30 kilometara, čitav njezin trup s ograncima u horizontalnoj ravnini zaprema površinu od kojih 640 kilometara četvornih. Trup Ivančice dijelimo na zapadni, srednji te istočni dio. Od vrhunaca se ovdje napose ističu: Ivančica (u srednjem dijelu) 1.061 metara, Košenica 732 metra, Gradinova 778 metara, Ham 658 metara, Hrastov vrh. 591 metar i Čevo 564 metara. Prosjek Ivančice pokazuje da joj je sjeverna strana spram Bednje strmija i kraća, a južna prema Krapini položitija. Mada je Ivančica u glavnom šumovita, ipak se uz njezinu trupinu i ogranke izmjenjuju šume s njivama, livadama i vinogradima. U višim dijelovima planine prevladjuje bukva, a na brežuljcima proredjena hrastova šuma, dok se oaze crnogoričnog drveća nalaze po svim dijelovima gorja. Zbog vapnenog sastava ima Ivančica dosta pećina – pisao je Pihler o ovoj „velkoj gori“.

Uzdigla se iz mora da bude novim kopnom

On čitatelje upućuje na postanak Ivančice i „naličje sadašnjeg krajolika“ koji se izdignuo iz nekadašnjeg Panonskog mora „da bude novim kopnom“.
-Ovdje, gdje se danas ispoljuje Ivančica i njezine susjedice, gdje teku rijeke, potoci i potočići romoreći gorom i dolom; ovdje gdje se iz plodnih njiva i ubavih livada pjevajući uzdiže u vis ševa vintulija; gdje se u zelenilu šuma, voćaka i vinograda bjelasaju hramovi božji, gradine, dvorovi, seoske kućice i klijeti: svu je nekoć krajinu pokrivalo more. Da, more se prelilo preko ovog našeg čitavog Zagorja pa i dalje sa čitavim svojim bogatstvom riba i raznih mekušaca koji zapravo dadoše gradju ovoj našoj sadašnjoj Ivančici i njezinim ograncima. Od njihovih naime, ostataka stvarale se kroz pravijekove neizmjerne naslage – opisao je Pihler nastanak Ivančice.

Nema našeg Zagorja bez Ivančice

Pišući o Ivančici ovaj varaždinski povjesničar donosi i lapidarni povijesni pregled od kamenog doba do novoga vijeka.

-Dogadjaji teku dalje poput vode bez prekida od pokoljenja do pokoljenje. Stare gospoštije nestaju, njihov se život zaboravlja. Njihove prastare, nekoć ponosne gradine danas se raspadaju. Pa ipak, s kamenih svojih visova, cvatućoj dolje i od sunca obasjanoj zagorskoj krajini romorom gorskog potočića, dovikuju ove zapuštene gradine tajanstvene svoje priče iz davno minulih dana. I njihovi nasljednici; novi dvorovi povlaštenog patrijarhalnog plemstva pod vihrovima vremena gube sve više svoju historijsku patinu. Ali Zagorje nije opustjelo. U pitomim dolinama gdje je sagove bujne zeleni protkala priroda raznobojnim cvijećem; na uzbibanom valovlju brijegova i brežuljaka gdje su se pokraj šuma, voćaka, oranica i vinograda nanizale nebrojene kućice i klijeti s crkvicom bijelom: eto, u svim ovim pjesmom opjevanim, slavom ovjenčanim i pričama milovanim krajinama prebiva njezin najstariji stanovnik, naš Zagorac — seljak. Vojujući nekoć za svoje “stare pravice on danas kao slobodan čovjek obradjuje ovu svoju prastaru djedovinu, da uz blagoslov pjesme Mariji Bistričkoj, Mariji Gorskoj i Gospi Veterničkoj uživa u miru i božjem blagoslovu plodove svoje rodjene grude – slikovito je opisao Pihler najveću zagorsku planinu i poentirao: Može li se zamisliti Evropa bez Rajne, čije obale potsjećaju na srednji vijek? Amerika, bez Amazonke zasjenjene lijanama i orhidejama? Indija, bez Gangesa, u čijim se vodama odražuuju lica bogova i lica lotosa? Afrika, ovlažena poljupcima Nila?! Na ovo možemo mi s ponosom uskliknuli: “Nema našeg Zagorja bez Ivančice!“.

Sviđa vam se članak?
Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Podijeli s prijateljima na mrežiTwitaj s prijateljima na mrežiPodijeli s poslovnjacimaDodaj + na mrežiPošalji na email

Korisne poveznice

Web stranica Ministarstva poljoprivrede Republika Hrvatska Web stranica agencije za plaćanja u poljoprovredi, ratarstvu i ruralnom razvoju Web stranice Ruralnog razvoja Web stranice Hrvatske mreže za ruralni razvoj Web stranice Savjetodavne službe Web stranice Strukturnih i investicijskih fondova EU