Anketa

Vodite li Evidenciju o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda, ako da na koji način?

  • Vodim putem obrazaca na papiru (33%, 2 glasova)
  • Vodim u tablicama na računalu (17%, 1 glasova)
  • Vodim putem specijalizirane aplikacije (17%, 1 glasova)
  • Ne vodim evidenciju, ali bih trebao (17%, 1 glasova)
  • Ne vodim evidenciju, jer nisam obavezan (17%, 1 glasova)

Ukupno glasova: 6
Arhiva anketa

Loading ... Loading ...

Video

Agro prognoza

VrijemeTrenutno u Lepoglavi
Temperatura zraka: ∼ 3℃
Tlak zraka: ∼ 1012hPa
Relativna vlažnost: ∼ 80%
Naoblaka: Bez naoblake
Više na Klima.hr

Vijest

Na mjestu smrdljive baruštine zasađen je park

Objavljeno:
Fotografija članka: Na mjestu smrdljive baruštine zasađen je park

Iako su se isprva protivili novom parku uz južno grabište, pa su „glupi ljudi od zlobe uništavali mlade nasade“, Varaždinci su sredinom 19. stoljeća zavoljeli svoj park u koji su rado navraćali i uživali u sadržajima koje im je pružao.

– Još u 18. stoljeću sezale su guste šume skoro do samog grada. Sredinom tog stoljeća počeli su krčiti šume oko crkvice sv. Fabijana i Sebastijana te oko crkve sv. Roka, gdje su 1780. godine planirali na temelju nacrta iz Budima graditi gradsko popravilište. Te šume bile su pune risova, tvorova, vidra, lisica i ponekog medvjeda. Najduže se sačuvala šuma uz rijeku Dravu, koju u 19. stoljeću nazivaju Inžinirščica – pišu varaždinske novine o nastanku varaždinskih parkova te navode kako su „1807. godine donijeli gradski zastupnici odluku o rušenju gradskih bedema te o zatrpavanju grabišta“.

-Južno grabište odredili su za gradsku promenadu pa ga nisu nivelirali. Nasuprot grabišta je stanovao varaždinski liječnik dr. Müller, kojeg je počela smetati smrdljiva baruština, čiji je jugozapadni dio bio nasipan i služio za sajmište. Zatražio je dozvolu od gradske općine da mu dozvole taj dio zatrpati i urediti kao park. U kolovozu 1838. godine donijeta je pozitivna odluka, pa je dr. Müller pozvao u Varaždin mađarskog vrtlara Glingsbügela. Nije uspio zbog troškova izravnati grabište s uzdignutim platoom sajmišta te je park bio niži od ulice. Da se riješi vode izgradio je kanal, koji je tek 1913. godine, zaslugom dr. Eduarda Spiesa, prekriven kamenim pločama. Mali park uredio je Müller i ispred svoje kuće (vila Bedeković). Već 1851. Mülleru se pridružio apotekar Todor Fodor, koji se je svesrdno brinuo o čistoći u gradu. Godine 1854. dobili su dozvolu za nasipanje puteva i gradnju glazbenog paviljona. Da bi pokrili troškove izgradnje lijepog paviljona organizirali su plesove – pisala je prof. Jasna Tomičić o povijesti hortikulturnog uređenja grada Varaždina, u tekstu – Od grada grmlja do grada cvijeća“, koji je objavljen u Varaždinskim vijestima 1984. godine.

Vrtlar Nestl parku je dao prijatniji izgled

Profesor Krešimir Filić u tekstu – Postanak i razvitak varaždinskog šetališta, koji je tiskan u Varaždinskim vijestima u siječnju 1968. godine, posebno ističe zasluge ljekarnika Todora Fodora, koji se kao gradski zastupnik i predsjednik šetališnog odbora „mnogo zalagao za uzdržavanje i dotjerivanje gradskog parka, koji se u to vrijeme bio znatno razrastao“.
-Po zanimanju bio je Fodor ljekarnik, pa ga je smetala nečistoća na nekim mjestima u šetalištu, a naročito oko preostale okrugle kule. Da se izbjegne zagađivanje podignut je na zapadnoj strani nužnik, a kraj ulaznih vratiju u park postavljene su ploče s napisima protiv štetočinja. Ljekarnik Fodor brinuo se godinama za šetalište, dao čistiti drveće, uređivati i nasipavati sipinom puteve – napisao je profesor Filić o predanom radu varaždinskog ljekarnika Fodora.

Filić naglašava i veliki doprinos vrtlara Juraja Nestla, „koji je u Varaždin došao u godini 1858. te je neumorno radio u šetalištu, nastavio sadnjom drveća i ukrasnog grmlja, nastojeći da parku sačuva njegovo prvotno obilježje“.

-Cvijeće je smještao na većim zelenim plohama, kako bi ih oživio, a parku dao prijatniji izgled. Njegov rad nije bio nikako lak obzirom na stalna oštećivanja sadnica i cvijeća, ali on se nije dao smesti. Njegov sin Stjepan Nestl, gradski vrtlarski nadzornik, nastavio je koncem 19. stoljeća očev rad punom snagom i velikim razumijevanjem, vršeći ga s elanom sve do svoje smrti – hvalio je rad Juraja i Stjepana Nestla Krešimir Filić.

Slastičarna u staroj kuli

U to je vrijeme, iza velike platane kod današnjeg spomenika Vatroslavu Jagiću, još uvijek stajala stara okrugla kula, dio nekadašnjih gradskih bedema, u kojoj je 1852. godine Franjo Alijan otvorio – slastičarnu, u kojoj je nudio kolače i sladoled. U njoj je radio, uz godišnju najamninu od 10 forinti, sve do 1869. godine. Novu je slastičarnu na mjestu današnjeg meteorološkog stupa podigla Julijana Konrad.

-Godine 1854. podignut je glazbeni paviljon u sredini parka i služio je sve do prije tridesetak godina, kada je srušen i sagrađen novi, uz samu restauraciju ˝Graničara˝. U parku su se nalazili i drugi objekti: kućica za okrepu šetača, kavez s vjevericama, slastičarnice, a Društvo za poljepšanje grada postavilo je i klupe, osvjetljenje. A što je bilo značajno, postavljen je i stalni čuvar Ivan Zvonar, popularno nazvan ˝Janoš˝, po kojem su se tako nazivali i svi kasniji čuvari – pisao je o uređenju gradskog parka Boris Ratković u Varaždinskim vijestima 1985. godine.

Krešimir Filić pak navodi kako je „dugim desetljećima pružalo šetalište odmor i užitak mnogobrojnim šetačima – starim i mlađima, a četvrtkom i nedjeljom, kada je ovdje redovito svirala gradska glazba od najranijeg proljeća do kasne jeseni, grnula je u nj masa svijeta i ispunjala sjedeći i šetajući cijeli prostor šetališta i uživala u glazbi, ugodnom zelenilu te susretu s poznanicima“.

 

 

Sviđa vam se članak?
Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Podijeli s prijateljima na mrežiTwitaj s prijateljima na mrežiPodijeli s poslovnjacimaDodaj + na mrežiPošalji na email

Korisne poveznice

Web stranica Ministarstva poljoprivrede Republika Hrvatska Web stranica agencije za plaćanja u poljoprovredi, ratarstvu i ruralnom razvoju Web stranice Ruralnog razvoja Web stranice Hrvatske mreže za ruralni razvoj Web stranice Savjetodavne službe Web stranice Strukturnih i investicijskih fondova EU