Anketa

Vodite li Evidenciju o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda, ako da na koji način?

  • Vodim putem obrazaca na papiru (33%, 2 glasova)
  • Vodim u tablicama na računalu (17%, 1 glasova)
  • Vodim putem specijalizirane aplikacije (17%, 1 glasova)
  • Ne vodim evidenciju, ali bih trebao (17%, 1 glasova)
  • Ne vodim evidenciju, jer nisam obavezan (17%, 1 glasova)

Ukupno glasova: 6
Arhiva anketa

Loading ... Loading ...

Video

Agro prognoza

VrijemeTrenutno u Lepoglavi
Temperatura zraka: ∼ 3℃
Tlak zraka: ∼ 1012hPa
Relativna vlažnost: ∼ 77%
Naoblaka: Bez naoblake
Više na Klima.hr

Ljudi i običaji

Ja sem Varaždinec z Kutne Hore

Objavljeno:
Fotografija članka: Ja sem Varaždinec z Kutne Hore

Uz slavni Kalmanov poziv – Hajd’mo u Varaždin iz popularne operete Grofica Marica, svakako najpopularnija pjesma o Varaždinu je – Ja sem Varaždinec. No, začuđujuće je da o toj poznatoj pjesmi znamo vrlo malo.

Zna se da je ova popularna i šaljiva pjesmica zapravo prepjev omiljene dječje pjesme – Ja jsem z’Kutne Hory, koju i danas rado pjevaju djeca u Češkoj. Iako je melodija ove dvije pjesme potpuno ista, njen se tekst ipak razlikuje. I dok je „koudelnikov syn“ iz češkog originala zapravo obješenjak, koji se šali da primjerice, u Pragu ima tri kuće, iako radi zamoran i slabo plaćeni posao prelca, Varaždinec iz popularne pjesme šali se na vlastiti račun. On je „imal sto jezer, pa mu ih je negdo zel“, „imel je i jen škrlak“, pa je „puhnul veter, zel ga vrag“, izbacili su ga i „z njegovog štacuna“, punicu je „strpal v ludnicu“, a „jen kaput je krpal tristo put“.

Sigurno je da se ova vesela pjesmica u Varaždinu pjeva već više od stotinu godina i da je bila popularna već početkom 20. stoljeća, no ostalo je neistraženo tko je autor hrvatskog teksta, kada je i kako ova pjesma iz Češke stigla u Varaždin i zašto je baš u Varaždinu prihvaćena njena vesela i priljepčiva melodija.

Zanimljivo je primijetiti da su Varaždin i Kutna Hora, povijesni grad pedesetak kilometara istočno od Praga, zapravo vršnjaci. Oba se grada prvi puta spominju sredinom 12. stoljeća, oba su grada imala velike uzlete, pa su svojim bogatstvom i utjecajem bili uz bok Pragu i Zagrebu, a oba su stradala u katastrofalnim požarima (Kutna Hora 1770. godine, a Varaždin 1776.) od kojih se više nisu oporavili.

 

Sviđa vam se članak?
Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Podijeli s prijateljima na mrežiTwitaj s prijateljima na mrežiPodijeli s poslovnjacimaDodaj + na mrežiPošalji na email

Korisne poveznice

Web stranica Ministarstva poljoprivrede Republika Hrvatska Web stranica agencije za plaćanja u poljoprovredi, ratarstvu i ruralnom razvoju Web stranice Ruralnog razvoja Web stranice Hrvatske mreže za ruralni razvoj Web stranice Savjetodavne službe Web stranice Strukturnih i investicijskih fondova EU