Anketa

Vodite li Evidenciju o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda, ako da na koji način?

  • Vodim putem obrazaca na papiru (33%, 2 glasova)
  • Vodim u tablicama na računalu (17%, 1 glasova)
  • Vodim putem specijalizirane aplikacije (17%, 1 glasova)
  • Ne vodim evidenciju, ali bih trebao (17%, 1 glasova)
  • Ne vodim evidenciju, jer nisam obavezan (17%, 1 glasova)

Ukupno glasova: 6
Arhiva anketa

Učitavanje ... Učitavanje ...

Video

Agro prognoza

VrijemeTrenutno u Lepoglavi
Temperatura zraka: ∼ -4℃
Tlak zraka: ∼ 1020hPa
Relativna vlažnost: ∼ 100%
Naoblaka: Bez naoblake
Više na Klima.hr

Ljudi i običaji

Sultan Sulejman pred Varaždinom

Objavljeno:
Fotografija članka: Sultan Sulejman pred Varaždinom

Godine 1532. varaždinski kraj bio je u silnom strahu. Nad cijelim se krajem nadvila velika pogibelj. Sultan Sulejman Veličanstveni, koji je s velikom vojskom tog proljeća krenuo na Beč, sada se neobavljenog posla, nakon neuspješne opsade tvrđe Kisek, gdje ga je zaustavio hrvatski junak Nikola Jurišić sa samo 700 svojih ljudi, vraćao kroz Štajersku i nemilice pljačkao i pustošio sve što mu se našlo na putu. Velika je turska vojska kod Maribora prešla rijeku Dravu i nastavila put desnom obalom rijeke.

«Iza Zavrča, kod grada Vinice uđe Sulejman 23. rujna 1532. u Hrvatsku. Od straha pred Turcima utekoše bijedni seljaci iz sela na varaždinskom polju u obližnje šume, a mnogi se zakloniše i u utvrđeni grad Varaždin. Tkogod je ostao kod kuće, toga su Turci zarobili i sa sobom odvukli – piše o ovom događaju Rudolf Horvat u Povijesti grada Varaždina.

Povijesni izvori govore da je sultan Sulejman stigao pred Varaždin s 200 tisuća svojih vojnika, pa su se Varaždinci bojali da će s tom silnom vojskom udariti na grad. No, kako su mu za petama bili konjanici cara Ferdinanda, koje su predvodili Ivan Kocijaner i Pavao Bakić, Sulejman je odustao od opsade Varaždina te je preko Martijanca krenuo prema Ludbregu i Rasinji.

«Varaždinci su s bedema svoga grada mogli promatrati kretanje turske vojske put istoka; jer u koje god selo dođoše Turci, svugdje porobiše i zapališe kuće te se po dimu poznalo kuda prolazi vojska sultanova – navodi Horvat.

Sultan se ipak zaustavio kod Rasinje, kako bi izravnao stare račune s njenim vlasnikom Ljudevitom Pekrijem. Janičari su provalili u Rasinju, gdje su poklali cijelu posadu i zarobili mnoštvo svijeta koje se pred Turcima sklonilo u utvrđeni grad.

Sultan dade zapaliti Rasinju, a potom je njegova vojska krenula prema Slavoniji, vodeći sa sobom u ropstvo 50 tisuća ljudi koji su zarobili na tom pohodu.

Izvori govore kako to «bijaše najveća nesreća koja je zadesila hrvatski narod iza godine 1242., kada su Hrvatsku poharali Mongoli».

Sviđa vam se članak?
Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Podijeli s prijateljima na mrežiTwitaj s prijateljima na mrežiPodijeli s poslovnjacimaDodaj + na mrežiPošalji na email

Korisne poveznice

Web stranica Ministarstva poljoprivrede Republika Hrvatska Web stranica agencije za plaćanja u poljoprovredi, ratarstvu i ruralnom razvoju Web stranice Ruralnog razvoja Web stranice Hrvatske mreže za ruralni razvoj Web stranice Savjetodavne službe Web stranice Strukturnih i investicijskih fondova EU