Anketa

Vodite li Evidenciju o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda, ako da na koji način?

  • Vodim putem obrazaca na papiru (33%, 2 glasova)
  • Vodim u tablicama na računalu (17%, 1 glasova)
  • Vodim putem specijalizirane aplikacije (17%, 1 glasova)
  • Ne vodim evidenciju, ali bih trebao (17%, 1 glasova)
  • Ne vodim evidenciju, jer nisam obavezan (17%, 1 glasova)

Ukupno glasova: 6
Arhiva anketa

Učitavanje ... Učitavanje ...

Video

Agro prognoza

VrijemeTrenutno u Lepoglavi
Temperatura zraka: ∼ 14℃
Tlak zraka: ∼ 1020hPa
Relativna vlažnost: ∼ 93%
Naoblaka: Bez naoblake
Više na Klima.hr

Ljudi i običaji

„Kako se mora nastojati oko vinogradih“

Objavljeno:
Fotografija članka: „Kako se mora nastojati oko vinogradih“

Iako se vinova loza u našim krajevima uzgaja još od rimskih vremena, ljubitelji vinske kapljice kakvoću vina su nerijetko pretpostavljali količini, pa se već više od stotinu godina piše i govori o pošasti „umjetnih vinah“.

Još 1891. godine donijet je i Zakon glede umjetnih vinah, koji zabranjuje „praviti i u promet stavljati vina umjetno načinjena“. Umjetnim vinom smatralo se „ono koje nije načinjeno izključivo od grozdova soka, nego od vodene smjese, žeste ispod 90 posto od grozdova sladora, glicerina, sacharina, anilina i inih mastilah“, ali i ono koje se „pomieša s vodom u svrhu da se poveća količina njegova“.

Vlasti su nastojale unaprijediti vinogradarstvo u ovim krajevima, pa je početkom 20. stoljeća Kraljevska zemaljska vlada „o svom trošku izaslala stručnjaka, koji će tečajem nekoliko dana, držati predavanja o vinogradarstvu i pivničarstvu“ u Varaždinu te na Varaždinbregu, kako bi se posjednici vinograda „uputili u bolje gospodarenje s vinogradima i u manipulaciju vina“.

Naši vinogradari uče kako obrađivati i štititi vinograde, kako dobiti zdravo i bistro vino, na što valja obratiti pozornost prilikom vrenja i pretakanja, pa primjerice, 1905. godine, novine pozivaju vinare da svoje vinograde od tuče zaštite „pucanjem iz mužara“.

„Umni i iskusni vinari“ prihvaćali su savjete stručnjaka, no, većina je tjerala po svom, pa je vino i dalje bilo kiselo i slabe kvalitete. Novine opetovano upozoravaju kako je „nizak postotak sladora“ posljedica prerane berbe, te za primjer navode Štajerce, „koji ne beru prije Terezinja“, dakle, tek iza 15. listopada, dok su u našem kraju svi vinogradi pobrani već krajem rujna.
Ovdašnje vinogradare još početkom 20. stoljeća novine pozivaju i da slijede primjer štajerskih vinogradara te da se „združe u jednu vinarsku udrugu, kako su se već davno združili vinogradari drugih vinogorja“.

Ovdašnjim vinogradarima glavobolje nisu zadavale samo loše godine, jer ni godine u kojima su gorice obilno rodile „narodu nisu donijele sreće“. Naše pravice 1909. godine pišu da je „lani rodilo toliko vina da nije bilo dosta bačava, a od tolikog vina ni trećina nije prodana“.

– Kada seljak ne može da unovči vina, pije ga sam, staro i mlado, zdravo i bolesno – upozoravaju Naše pravice na problem alkoholizma, pa pišu kako „po vinorodnim krajevima vlada medju našim seljacima vječiti mamurluk“ te kako zbog prekomjernog pijenja „stradava duševno i fizički prosti i neuki narod odan piću“.

Sviđa vam se članak?
Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Podijeli s prijateljima na mrežiTwitaj s prijateljima na mrežiPodijeli s poslovnjacimaDodaj + na mrežiPošalji na email

Korisne poveznice

Web stranica Ministarstva poljoprivrede Republika Hrvatska Web stranica agencije za plaćanja u poljoprovredi, ratarstvu i ruralnom razvoju Web stranice Ruralnog razvoja Web stranice Hrvatske mreže za ruralni razvoj Web stranice Savjetodavne službe Web stranice Strukturnih i investicijskih fondova EU