Anketa

Po vašem mišljenju, koji natječaj LAG-a Sjeverozapad treba biti prvi raspisan?

  • Operacija 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava (82%, 23 glasova)
  • Operacija 7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu (11%, 3 glasova)
  • Ne znam. (7%, 2 glasova)
  • Operacija 6.4. Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima (0%, 0 glasova)

Ukupno glasova: 28
Arhiva anketa

Učitavanje ... Učitavanje ...

Video

Agro prognoza

VrijemeTrenutno u Lepoglavi
Temperatura zraka: ∼ 15℃
Tlak zraka: ∼ 1020hPa
Relativna vlažnost: ∼ 93%
Naoblaka: Bez naoblake
Više na Klima.hr

Vijest

Razvojni programi jamče dobru perspektivu

Objavljeno:


Ivan Šagi, načelnik Općine Maruševec

Planirani razvojni projekti u Općini Maruševec, koji će biti sufinancirani i sredstvima Europske unije, trebali bi zaustaviti daljnje smanjivanje broja stanovnika na ovom području te osigurati cjeloviti ruralni razvoj u ovoj općini koja ima niz, još uvijek nedovoljno iskorištenih razvojnih potencijala.
– Kada su 1993. godine ustrojavane jedinice lokalne samouprave, Općina Maruševec je sa 7.171 stanovnikom bila jedna od najvećih općina u Varaždinskoj županiji. No, broj je stanovnika u međuvremenu smanjen, dakle, i naša je općina suočena s depopulacijom na svom prostoru. Unatoč tomu, naša je općina sigurno jedna od najperspektivnijih jedinica lokalne samouprave u našoj županiji, koja može na adekvatni način samostalno rješavati svoje probleme. Kada bi državna politika bila usmjerena prema decentralizaciji, a ne obrnuto, kao što je sada slučaj, naša bi općina, temeljem ostvarenog dohotka, imala sigurnu perspektivu. No, bez obzira na takvu centralizaciju, Općina Maruševec nastoji osigurati uvjete za bolji život, kako bi se spriječilo daljnje iseljavanje stanovništva, posebice mladih obitelji. Stoga pomažemo mladima, od rođenja do fakulteta, kroz razne vidove pomoći. Roditelji novorođenog djeteta primjerice, dobivaju financijsku podršku, Općina financira malu školu, roditeljima subvencioniramo trošak boravka djece u dječjem vrtiću, stipendiramo naše učenike i studente, a nastojimo pomoći i kroz druge oblike podrške – naglasio je Ivan Šagi, načelnik Općine Maruševec.

Na kojim se gospodarskim granama temelje razvojni planovi Općine Maruševec?

– Zbog višegodišnje gospodarske krize i mi smo imali pad gospodarskih aktivnosti na području općine. Doduše, u posljednje vrijeme otvoreno je nekoliko malih tvrtki koje se bave uglavnom uslužnom djelatnošću, no za snažniji razvoj to još uvijek nije dovoljno. Poduzetnici koji posluju u našoj općini nastojali su u ovim godinama krize sačuvati poslovanje i nisu bili u mogućnosti širiti djelatnost i zapošljavati nove ljude. Kako bismo potaknuli snažniji razvoj gospodarstva, opremamo poduzetničku zonu u Selniku, gdje bi zaposlenje moglo pronaći stotinjak ljudi. Pritom moram naglasiti kako je Općina Maruševec jedina u našoj županiji koja nije raspolagala društvenim zemljištem, pa smo stoga sami morali otkupiti parcele za poduzetničku zonu. Taj je proces sada pred završetkom, pa vjerujem kako će to ulaganje u poduzetničku infrastrukturu donijeti primjeren rezultat. Puno očekujemo i od sredstava iz fondova Europske unije, budući da nastojimo iskoristiti mjere koje su nam sada na raspolaganju kao članici Unije. Doduše, i pri tim aktivnostima suočeni smo sa sporošću državne administracije. Oni koji bi nam trebali biti od pomoći, često nas opterećuju i otežavaju situaciju. Primjerice, još su uvijek predugi postupci za ishođenje građevinskih dozvola. Unatoč tome Općina je krenula u nekoliko projekata, pri čemu smo koristili pretpristupne fondove. Tako smo primjerice, uspjeli riješiti problem neadekvatnog prostora za rad općinskih službi, izgradnjom objekta u kojem je uređen i prostor vatrogasnog doma. Sudjelovali smo i u IPARD programu, na mjeri 301, zahvaljujući kojoj smo, i to među prvima u našoj županiji, uspjeli asfaltirati naše nerazvrstane ceste. Mi smo ruralni kraj, stoga smo na taj način nastojali našim poljoprivrednicima omogućiti lakši pristup poljoprivrednim površinama. Često ističem kako je njiva radno mjesto za mnogo naših ljudi, pa je to svakako bila dobra investicija koja pridonosi ukupnom ruralnom razvoju na području naše općine. Dobro smo surađivali i s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te s Ministarstvom gospodarstva, posebice u projektima podizanja energetske učinkovitosti objekata i štedljive javne rasvjete. S Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije surađivali smo na projektima razvoja komunalne infrastrukture. Dakle, nastojimo namaknuti sredstva iz drugih izvora. Iz IPARD programa dobili smo primjerice, 2,1 milijun kuna, za općinsku zgradu i vatrogasni dom povukli smo više od 2,5 milijuna kuna, a realizirali smo i niz manjih projekata za koje smo ostvarili sufinanciranje u iznosima od 100 do 500 tisuća kuna. Naša je općina bila među prvima koja je sudjelovala u projektima javno – privatnog partnerstva, pa smo kroz takvo financiranje dogradili osnovnu školu u Druškovcu i matičnu školu u Maruševcu, gdje je izgrađena i nova školsko – sportska dvorana. No, moram istaknuti kako je zbog novog Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, Općina Maruševec u prvih devet mjeseci ove godine prihodovala čak 640 tisuća kuna manje. To je za nas ogroman novac koji ne možemo nadoknaditi, jer naprosto ne možemo dodatno opterećivati naše ljude kroz podizanje komunalne naknade ili prireza, pa će taj gubitak nažalost, svakako utjecati i na dinamiku novih razvojnih projekata.

Uz ulaganje u komunalnu i društvenu infrastrukturu te u obrazovanje, Općina nastoji potaknuti i snažniji razvoj poljoprivredne proizvodnje?

– Poljoprivreda je svakako naša najvažnija gospodarska djelatnost, stoga smo s nekoliko većih poljoprivrednih proizvođača razgovarali o udruživanju u poljoprivrednu zadrugu, preko koje bi svoje proizvode mogli lakše plasirati na tržište. Međutim, veći poljoprivredni proizvođači već imaju svoje tržište, svjesni su niza problema u zadrugarstvu, od kojih je naplata svakako najizraženiji, te su vrlo sumnjičavi prema takvom udruživanju. Na području općine imamo nekoliko obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, no njih je još uvijek premalo. Mi smo općina koju čine 16 naselja, općina na 50 četvornih kilometara površine, i svakako je sadašnji broj OPG-ova premalen. Nastojimo pomoći u organizaciji proizvodnje i plasmana, no još uvijek nismo zadovoljni rezultatima, posebice u stočarskoj proizvodnji. Nekoć je naš kraj bio poznat po toj proizvodnji, a danas farme na našem području možemo nabrojiti na prste jedne ruke. Dakle, i dalje nas očekuje ozbiljna borba kako bi snažnije potaknuli poljoprivrednu proizvodnju, kako ratarskih kultura, tako i voćarstva i stočarstva. Natalitetna politika ne može se svesti tek na 1.000 kuna pomoći, ona mora biti cjelovit proces koji će u konačnici omogućiti siguran izvor prihoda.

Vidi li Općina razvojnu perspektivu i u boljoj turističkoj ponudi?

– Dvorac Maruševec je tek jedan od vrijednih objekata spomeničke baštine na našem području, no, budući da je dvorac vraćen nekadašnjem vlasniku, on nažalost, nije u funkciji turističkog razvoja, kao ni stare kurije koje su u prilično derutnom stanju i zahtijevaju značajna sredstva za njihovu cjelovitu obnovu. No, turizam je svakako potencijal koji u budućnosti moramo iskoristiti, posebno kraj uz rijeku Plitvicu. U tom smislu pripremljen je i projekt sportskog centra u Ladanju, koji ćemo prijaviti za mjeru 7 Programa ruralnog razvoja. Nastavit ćemo razvijati turističku ponudu, prije svega u dijelu izletničkog, seoskog te lovnog i ribolovnog turizma – rekao je Ivan Šagi, načelnik Općine Maruševec.

Sviđa vam se članak?
Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Podijeli s prijateljima na mrežiTwitaj s prijateljima na mrežiPodijeli s poslovnjacimaDodaj + na mrežiPošalji na email

Korisne poveznice

Web stranica Ministarstva poljoprivrede Republika Hrvatska Web stranica agencije za plaćanja u poljoprovredi, ratarstvu i ruralnom razvoju Web stranice Ruralnog razvoja Web stranice Hrvatske mreže za ruralni razvoj Web stranice Savjetodavne službe Web stranice Strukturnih i investicijskih fondova EU