Anketa

Vodite li Evidenciju o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda, ako da na koji način?

  • Vodim putem obrazaca na papiru (33%, 2 glasova)
  • Vodim u tablicama na računalu (17%, 1 glasova)
  • Vodim putem specijalizirane aplikacije (17%, 1 glasova)
  • Ne vodim evidenciju, ali bih trebao (17%, 1 glasova)
  • Ne vodim evidenciju, jer nisam obavezan (17%, 1 glasova)

Ukupno glasova: 6
Arhiva anketa

Učitavanje ... Učitavanje ...

Video

Agro prognoza

VrijemeTrenutno u Lepoglavi
Temperatura zraka: ∼ 14℃
Tlak zraka: ∼ 1024hPa
Relativna vlažnost: ∼ 87%
Naoblaka: Bez naoblake
Više na Klima.hr

Vijest

Razvojni programi moraju zaustaviti iseljavanje

Objavljeno:


Mirko Bistrović, načelnik Općine Bednja

Među mnogim problemima s kojima je suočena Općina Bednja, problem dugogodišnje depopulacije ovog prostora uz slovensku granicu svakako je najznačajniji. Općina stoga u novoj razvojnoj strategiji želi ustanoviti razvojne potencijale koji bi osigurali dugoročni cjeloviti ruralni razvoj bednjanskog kraja.
– Općina Bednja je općina od posebne državne skrbi, na čijem području od 71,6 četvornih kilometara, živi 3.900 stanovnika. Usporedimo li taj broj stanovnika s onim iz 1951. godine, kada je prema popisu stanovništva na ovom području živjelo 11.700 stanovnika, svjedočimo o dramatičnom padu od čak tri stotine posto. Upravo je depopulacija ovog prostora glavni problem s kojim smo suočeni. Bednja je naime, u posljednjih stotinu godina doživjela čak tri masovna iseljavanja stanovnika. Prvi je bio 1920. godine, kada je više od 150 obitelji s područja Bednje, Jesenja i Radoboja iselilo na područje Granica kod Našica. Drugi egzodus se dogodio 1943. a treći – 1945. godine. Krajem šezdesetih i tijekom sedamdesetih godina svjedočili smo ekonomskom egzodusu, kada je veliki broj naših ljudi otišao na rad u Zagreb, u susjednu Sloveniju, u Njemačku ili Austriju. To su bili uglavnom ljudi kvalificirani za građevinska zanimanja – zidari, tesari, stolari, dakle, zanimanja koja su se tada jako tražila. S područja Bednje i Lepoglave dnevno su u Maribor vozila čak tri autobusa puna radnika. Sve do 1964. godine, kada je u Bednji počeo s radom pogon Varteksa, mi na ovom području naime, nismo imali nikakvu industriju, a ukupna je komunalna infrastruktura bila jako nerazvijena. Devedesetih godina bili smo suočeni s novim problemom, budući je niz poduzeća u Ivancu, Krapini i Varaždinu, u kojima su radili ljudi iz ovog kraja – ugašeno. S radom je prošle godine prestao i Varteksov pogon u Bednji, pa je još 170 ljudi ostalo bez radnog mjesta. Stoga možemo govoriti o pravoj katastrofi koja je zadesila bednjanski kraj – istaknuo je Mirko Bistrović, načelnik Općine Bednja.

Kakvo je stanje komunalne infrastrukture na području Općine?

– Unatoč lošoj ekonomskoj situaciji u posljednjih deset godina uspjeli smo na području Općine asfaltirati 53 kilometra nerazvrstanih cesta, riješen je problem vodoopskrbe u Bednji, Brezovoj Gori, zaseoku Benkovec, radovi na širenju vodovodne mreže odvijaju se u Brezovoj Gori, a s komunalnim poduzećem iz Ptuja i Općinom Videm pregovaramo da bi zaseoku Zagoranski, na samoj granici sa Slovenijom, osigurali normalnu vodoopskrbu. Na području naše općine završili smo rekonstrukciju na oko 65 posto niskonaponske električne mreže. Planiramo asfaltiranje još oko 7 kilometara nerazvrstanih cesta, a posebno je važno da što prije započnemo izgradnju kanalizacijske mreže u naselju Bednja. Ovaj je projekt u fazi dobivanja građevinske dozvole, vrijedan je oko 7,5 milijuna kuna, a ta bi sredstva trebali osigurati kroz prijave na fondove Europske unije. Kroz modularni pristup kanalizacijsku mrežu planiramo urediti i u naseljima Cvetlin, Vrbno, Pleš i Rinkovec. Jedna od naših nasušnih potreba je i dječji vrtić, za koji imamo i građevinsku dozvolu, a za prijavu na natječaj potpuno je spreman i projekt društvenog doma u Vrbnu, u kojem bi se uredio i vatrogasni dom. Jedan od važnijih projekata za našu općinu je i kulturni centar u Bednji, s knjižnicom i čitaonicom, polivalentnom dvoranom te prostorijama za rad naših udruga – kulturno – umjetničkih društava, umirovljenika, filatelista, sportskih i udruga mladih. I za taj projekt imamo svu potrebnu dokumentaciju, a na natječaj planiramo prijaviti i uređenje općinske zgrade u samom središtu Bednje. Trenutno, zajedno s još devet partnera iz Slovenije i ovog dijela županije, provodimo projekt DE – PARK, kojim se nastoji očuvati vrijedna tradicijska baština ovog kraja. U sklopu tog projekta obnavljamo staru kuću, kako bismo sačuvali njenu autohtonu arhitekturu, ali i kako bismo posjetitelje što bolje upoznali s našom kulturnom baštinom, prije svega s našim bednjanskim govorom, koji je uvršten na listu nematerijalnih kulturnih dobara. U tijeku je i izrada rječnika bednjanskog govora, na kojem rade stručnjaci Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Općina u svom prostornom planu ima i poduzetničku zonu, no naša je želja da 10 tisuća četvornih metara u pogonu Varteksa, koji sada zjapi prazan, pokušamo ponovo aktivirati, pa smo u tom smislu razgovarali s nekoliko potencijalnih investitora. Odlukom Općinskog vijeća ulagači bi bili oslobođeni plaćanja komunalne naknade, no za sada nemamo zainteresiranih za takvo ulaganje.

Jedan od problema na ovom području su i česta klizišta. Kako uspijevate sanirati štete nastale djelovanjem klizišta?

– Od 2005. godine doživjeli smo čak 13 elementarnih nepogoda, od čega se osam odnosilo na klizišta. Ukupna šteta izazvana klizištima premašuje iznos od 72 milijuna kuna. Hrvatske su Vlade do sada za sanaciju izdvojile oko 14 milijuna kuna, a Općina Bednja više od 4 milijuna kuna vlastitih sredstava. Da smo ta sredstva umjesto u sanaciju, mogli uložiti u razvoj komunalne infrastrukture i stvaranje nove vrijednosti, mnogi bi naši problemi bili riješeni. Jedan od problema je i velika rasparceliranost poljoprivrednih površina na području naše općine. Riječ je uglavnom o vrlo malim parcelama, a s obzirom da imamo puno staračkih domaćinstava, čak do 35 posto, imamo i puno neobrađenog poljoprivrednog zemljišta.

Koji će razvojni prioriteti biti istaknuti u strateškom planu razvoja Općine do 2020. godine?

– Općina Bednja započela je izradu strategijskog plana razvoja do 2020. godine, a cilj nam je da se u raspravu uključi što više građana, civilnih udruga, svih onih koji svojim znanjem i iskustvom mogu doprinijeti razvoju ili usmjeriti razvoj Općine Bednja u tom razdoblju. Ne uspijemo li zaustaviti ovaj trend odlaska stanovništva, za dvadeset ili trideset godina ovaj bi prostor mogao ostati bez stanovnika. To znači kako uz komunalnu infrastrukturu moramo stvoriti ekonomsku osnovu za život ljudi. Jedna od mogućnosti u tom smislu je svakako proizvodnja zdrave hrane koja bi se temeljila na tradicionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji ovog kraja, primjerice zagorskog purana. Zadruga Puran bednjanskog kraja imala je prije nekoliko godina dobre rezultate, no sada je njihova proizvodnja ugrožena zbog pada cijena purećeg mesa. Mogućnost vidimo i u poticanju uzgoja lavande, ljekovitog bilja te drugih kultura, no Općina u tom smislu mora dobiti sustavnu pomoć i podršku, kako bismo hitno zaustavili sadašnji demografski trend. Ovo je sigurno lijepi kraj, s vrijednim kulturno povijesnim spomenicima, kakav je primjerice, dvorac Trakošćan, jedan od najljepših dvoraca Europe. Ta je vrijedna baština svakako potencijal i u turističkom smislu. Stoga nastojimo poticati i razvoj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, pri čemu su nam posebno vrijedna iskustva susjednih slovenskih općina – naglasio je načelnik Općine Bednja Mirko Bistrović.

Sviđa vam se članak?
Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Podijeli s prijateljima na mrežiTwitaj s prijateljima na mrežiPodijeli s poslovnjacimaDodaj + na mrežiPošalji na email

Korisne poveznice

Web stranica Ministarstva poljoprivrede Republika Hrvatska Web stranica agencije za plaćanja u poljoprovredi, ratarstvu i ruralnom razvoju Web stranice Ruralnog razvoja Web stranice Hrvatske mreže za ruralni razvoj Web stranice Savjetodavne službe Web stranice Strukturnih i investicijskih fondova EU